Zašto klima smrdi i kad pranje ne pomaže

Pre nego što bilo koga zoveš, namiriši šta tačno smrdi. Postoje dva potpuno različita uzroka, a samo jedan se rešava pranjem.

Miloš JovanovićMiloš Jovanović·7 min čitanja
Klima smrdi - otvorena unutrašnja jedinica i zaprljan isparivač, ilustracija u stilu gravire

Upališ klimu i kroz nju dođe miris koji ne bi želeo u sobi. Skoro svi na to reaguju isto, traže da se klima opere. Nekad je to tačno, a nekad bacanje para, jer pranje ne dira pravi uzrok.

Prvo namiriši koji je od dva

Ovo je jedini korak koji stvarno štedi novac, a traje pola minuta. Upali klimu i pomiriši šta izlazi:

  • Ustajalo i teško, kao vlažna krpa ili veš zaboravljen u mašini. Taj miris dolazi iz same klime i rešava se dubinskim pranjem.
  • Oštar miris kanalizacije, kao iz slivnika. To najčešće nije prljava klima nego greška u montaži, i pranje tu ne pomaže.

Razlika je bitna zato što u drugom slučaju možeš da platiš čišćenje, klima bude čista, a smrad ostane isti.

Kad klima smrdi na ustajalo: sloj na isparivaču

Unutrašnja jedinica hladi tako što vazduh prolazi preko isparivača, gustog paketa tankih lamela. Na njima se stvara kondenz, a kroz njih ceo dan prolazi vazduh sa prašinom iz sobe. Vlaga plus prašina daju sloj u kom se razvijaju mikroorganizmi.

Dok klima stoji ugašena taj sloj miruje. Čim je upališ, vazduh prođe kroz njega i miris uđe u sobu, zato se najjače oseti prvih minut ili dva, pa oslabi.

Ako ti se to dešava baš sada, nije slučajno. Iza klime je cela sezona hlađenja, pa je taj sloj najdeblji na kraju leta.

Miris kanalizacije: nije prljavština

Klima izbacuje kondenz kroz crevo. U mnogim stanovima to crevo se ne izvodi napolje nego se uvuče u kućnu odvodnu cev, u kupatilu ili kuhinji. Brzo je i uredno izgleda.

Problem je ako je tako spojeno bez sifona. Sifon je onaj savijeni deo cevi u kom se zadrži malo vode, a ta voda posluži kao čep koji ne pušta gasove nazad. Bez njega odvod postane otvoren put, pa se miris kanalizacije vraća kroz crevo pravo u unutrašnju jedinicu.

Prepoznaje se po tome što je oštar, i po tome što je jači po vlažnom vremenu i u prelaznim mesecima. Rešenje nije pranje nego sifon na odvodu.

Jedna važna napomena ako sifon već imaš, a smrad se ipak javlja. Čep u sifonu je voda, a klima ga puni samo dok hladi i pravi kondenz. Ako klima duže ne radi, ta voda ispari i sifon prestane da drži - zato se miris i javlja posle pauze, na jesen i u proleće. Tada pomaže da se u odvod sipa malo vode.

O samom odvodu detaljnije pišemo u vodiču curi voda iz klime u stan.

Šta možeš sam, besplatno

Ovo probaj pre nego što nekoga zoveš, jer kod blažih slučajeva bude dovoljno:

  • Ako miriše na kanalizaciju, sipaj čašu vode u odvod. Ako klima nije radila neko vreme, voda iz sifona je isparila i čepa koji drži gasove više nema. Čaša vode često reši stvar odmah i besplatno. Ako se smrad vrati za koji dan, onda sifona ili nema ili ne valja, i tu treba majstor.
  • Operi filtere. Izvade se za pola minuta, isperu mlakom vodom i osuše potpuno pre vraćanja. Vlažan filter vraćen u klimu pogorša stvar.
  • Osuši isparivač pre gašenja. Ovo je najkorisniji savet u celom tekstu i skoro niko ga ne koristi. Umesto da klimu ugasiš odmah, prebaci je na ventilaciju, na daljinskom je to Fan, i pusti da radi bar dvadesetak minuta, a posle celog dana hlađenja i duže. U tom režimu kompresor stoji, radi samo ventilator, pa vazduh osuši lamele. Bez vlage nema ni mirisa.
  • Nemoj za to koristiti Dry. Zvuči kao da suši, ali radi suprotno: u režimu odvlaživanja kompresor i dalje radi i drži lamele hladnim da bi hvatao vlagu iz vazduha. Znači na isparivaču se i dalje stvara kondenz. Za sušenje ti treba isključivo Fan.
  • Proveri da li tvoja klima to ume sama. Neke novije imaju funkciju samočišćenja, self clean. Kod modela koje smo sretali ona ne kreće sama nego se pokrene sa daljinskog, pa pogledaj u uputstvu za svoj model.
  • Provetri sobu dok klima radi na ventilaciji, da miris koji izađe ne ostane u prostoriji.

Ako posle nedelju dana ovakvog rada miris i dalje udara čim upališ klimu, sloj je predebeo za sušenje i treba ga skinuti.

Zašto sprejevi iz marketa ne rešavaju

Sprejevi za klimu se dobro prodaju i deluju kao jeftino rešenje, pa da budemo pošteni oko toga.

Isparivač je lamela do lamele, sa razmakom od par milimetara i dubinom od nekoliko centimetara. Sprej iz limenke po prirodi stvari dohvati spoljni sloj, a naslage su dublje unutra. Naše iskustvo sa terena je da to retko bude dovoljno kod jače zaprljanog isparivača.

Uz to, sve što se ubaci u klimu ona posle produva kroz sobu. Zato, ako već koristiš takvo sredstvo, pročitaj uputstvo proizvođača i provetri prostoriju posle.

Ishod je obično da miris na par dana bude prekriven mirisom spreja, pa se vrati. A ako ti je uzrok kanalizacija, sprej ne radi apsolutno ništa, jer smrad ni ne dolazi sa isparivača.

Kad treba dubinsko pranje i koliko košta

Kad sušenje i pranje filtera više ne pomažu, sloj treba fizički skinuti, a to radi dubinsko hemijsko čišćenje. Unutrašnja jedinica se otvori, postavi se kesa koja hvata prljavu vodu, isparivač se natopi sredstvom, pa ispere. Peru se i kadica i odvod, jer i tamo stoji talog.

Kod nas to kreće od 4.000 dinara. Ako nismo sigurni šta je uzrok, izlazak i dijagnostika su 3.000 i odbijaju se od popravke ako je prihvatiš, pa ne plaćaš dvaput. Šta sve ulazi u servis i šta se naplaćuje posebno, razložili smo u vodiču servis klime: šta obuhvata i koliko košta.

Klima se za to ne mora skidati sa zida. Skidanje je za teže slučajeve i dogovara se posebno.

Nije samo miris, ide i na račun

Ovo se retko pominje, a možda je i važnije od smrada. Taj sloj na lamelama se ponaša kao tanak sloj izolacije na mestu koje treba da razmenjuje toplotu. Klima teže hladi kroz njega, pa radi duže da bi postigla istu temperaturu.

Duži rad znači i veći račun, i više sati na kompresoru. Znači pranje nije samo estetika nego i održavanje. Ako klimu koristiš i za grejanje zimi, isto važi i u tom smeru.

Da li je opasno po zdravlje

Ovde ima dosta plašenja na internetu, pa da kažemo pošteno.

Odmah da se ogradimo: mi smo serviseri, ne lekari, i ovo nije zdravstveni savet. Ali pitanje se postavlja stalno, pa evo šta se o tome čita.

Za zdravu odraslu osobu je to najčešće neprijatnost, a ne opasnost. Nije ni potpuno bezazleno: ume da zagrebe u grlu, zapuši nos ili da peckaju oči, i to se, prema američkoj agenciji za zaštitu životne sredine (EPA), dešava i ljudima koji nemaju nikakvu alergiju. Kod zdrave odrasle osobe se tu obično i završi, i prođe kad se klima opere.

Kod ljudi sa astmom i alergijama ume da pogorša postojeće tegobe, jer se udiše ono što stoji na isparivaču.

Ako u kući ima nekog sa astmom ili alergijama, male dece ili nekog sa oslabljenim imunitetom, ne bih odlagao pranje. Ne zbog straha, nego zato što nema razloga da se to udiše kad se rešava. A ako neko ima tegobe za koje misli da su od toga, o tome se pita lekar, ne serviser.

Kako da se ne ponovi

Tri navike i problema nema:

  • Sušenje pre gašenja, kako je gore opisano. Besplatno je i najviše vredi.
  • Filteri na dve do četiri nedelje dok klima aktivno radi.
  • Dubinsko pranje jednom godišnje. U ostalim vodičima savetujemo pred sezonu, u proleće, i to i dalje važi ako klima ne smrdi. Ali ako smrdi sada, nemoj čekati proleće - sloj je na kraju leta najdeblji i tada najviše smeta.

Česta pitanja

Najčešće zato što se na isparivaču, tamo gde se hladi vazduh, nahvatao vlažan sloj prašine i mikroorganizama. Dok klima stoji ugašena on se suši i miruje, a čim je upališ vazduh prođe kroz njega i taj miris uđe u sobu. Zato se najjače oseti prvih par minuta.

Po tome na šta miriše. Ustajao, težak miris kao vlažna krpa ili zaboravljeni veš je klima. Miris kanalizacije je oštar i prepoznatljiv, i obično jači kad je napolju vlažno. To nije prljava klima nego odvod kondenzata spojen na kanalizaciju bez sifona, pa se gasovi vraćaju u stan.

Kod nas hemijsko čišćenje kreće od 4.000 dinara. Obuhvata pranje filtera, hemijsko čišćenje isparivača, čišćenje odvoda kondenzata i proveru rada. Ako nismo sigurni šta je uzrok, izlazak i dijagnostika su 3.000 i odbijaju se od popravke ako je prihvatiš.

Vrlo ograničeno, i to samo na ustajao miris. Isparivač je lamela do lamele i sprej ne stigne dublje od prvog sloja, pa miris prekrije umesto da ga skloni. Sve što ušpricaš unutra klima posle izduva nazad u sobu i ti to udišeš. Ako je uzrok kanalizacija, sprej ne radi baš ništa.

Za većinu ljudi to je neprijatnost, a ne opasnost. Ali kod osoba sa astmom i alergijama zna da pogorša tegobe, jer se udiše ono što je na isparivaču. Ako u kući ima nekog osetljivog ili male dece, ne bih odlagao pranje. Nema razloga ni za paniku, ni za odlaganje.

Dva razloga se poklope. Iza klime je cela sezona hlađenja, pa je isparivač najprljaviji baš sada. A kad je prvi put prebaciš na grejanje, kroz taj sloj prođe topao vazduh i miris se oseti jače nego leti. Zato je jesen najbolji trenutak za pranje.

Može, i tako se najčešće i radi. Unutrašnja jedinica se otvori, postavi se kesa koja hvata prljavu vodu, pa se isparivač opere sredstvom i ispere. Skidanje sa zida je za teže slučajeve i za to se cena dogovara posebno.

Filtere sam peri na dve do četiri nedelje dok klima radi, to je besplatno i rešava dobar deo problema. Dubinsko hemijsko čišćenje jednom godišnje je dovoljno za stan, a ako neko puši u prostoriji ili ima kućne ljubimce, računaj i češće.

Ne znaš koji ti je od dva?

Javi se i opiši na šta miriše i kad je najjače. Po tome najčešće odmah kažemo da li je za pranje ili za sifon na odvodu, pa znaš šta te čeka pre nego što iko izađe.

Pročitaj još

Svi vodiči →